I evo nam i šestica!
Ljudska vrsta posjeduje dvije vrste zuba – mliječne i trajne. Mliječni zubi postupno se zamjenjuju trajnim, koji se razlikuju po boji, obliku i veličini. Mliječni zubi su bijeli, dok su trajni zubi obično žućkasti. Trajni zubi su veći i imaju izraženija morfološka obilježja: trajni sjekutići imaju nazubljene bridove, a kutnjaci dublje kvržice i jamice. Mliječni zubi imaju razmake između njih, dok su trajni zubi širi i veći, zbog čega ti razmaci nestaju. Potpuna trajna denticija sastoji se od 32 zuba: 4 sjekutića, 2 očnjaka, 4 pretkutnjaka i 6 kutnjaka u svakoj čeljusti.
Kada niču trajni zubi?
Prvi trajni zubi pojavljuju se u ustima između 5. i 7. godine života. U obje čeljusti najprvo niču prvi trajni kutnjaci, tzv. „šestice“. Ovi zubi nemaju svog prethodnika među mliječnim zubima i jednostavno se pojavljuju. Često roditelji ne primijete da je izniknuo prvi trajni zub, pa zbog nedovoljne higijene on može biti zahvaćen karijesom. Iako su svi zubi važni, šestica se može smatrati najvažnijim zubom u usnoj šupljini. Ovaj zub određuje smještaj svih drugih zuba u zubnom nizu, visinu između gornje i donje čeljusti, a također trpi najveće opterećenje prilikom žvakanja.
U isto vrijeme kada šestice niču, mliječni donji sjekutići počinju ispadati i zamjenjuju ih trajni. Kako trajni zubi rastu, oni potiču resorpciju korijena mliječnih zubi, koji se počinju klimati i na kraju ispadaju. Drugi trajni kutnjak, tzv. „sedmica“, obično niče oko 12. godine. Treći kutnjak, poznat kao „osmica“ ili „umnjak“, ponekad ne iznikne uopće, jer ne postoji njegov zametak u čeljusti ili je on nepravilno smješten u alveolarnoj kosti.
Zašto je važna dobra oralna higijena?
Neposredno nakon nicanja, mladi trajni zubi osjetljiviji su na kisele tvari koje mogu izazvati karijes jer njihova caklina nije u potpunosti očvrsnula. Upravo je zato važno održavati dobru oralnu higijenu. Na griznim površinama kutnjaka i pretkutnjaka postoje jamice, usjeci i brazde – takozvani fisurni sustav. Ove strukture variraju od osobe do osobe, a duboke fisure mogu stvarati idealne uvjete za razvoj karijesa. Hrana koja se zadrži u tim dubokim fisurama nije lako ukloniti četkicom, a plak u dubini fisura nije podložan mehaničkom čišćenju. Statistika pokazuje da čak 80% karijesa počinje upravo u fisurama.
Spriječiti je bolje nego liječiti!
Osim redovite oralne higijene kod kuće, stomatolog može provesti preventivne zahvate koji dodatno štite zube. Jedan od najčešćih postupaka je preventivno pečaćenje fisura, koji štiti mlade trajne zube od karijesa. Ovaj postupak potpuno je bezbolan i neinvazivan, pa je stoga idealan za djecu.
Kako se izvodi pečaćenje fisura?
Pečaćenje fisura je vrlo jednostavno i ne zahtijeva bušenje niti anesteziju. Postupak počinje čišćenjem zuba rotirajućom četkicom i pastom kako bi se uklonile sve naslage. Zatim se na zub nanosi kemijska priprema, koja ima blagi kiseli okus, poput limuna. Nakon što kiseli gel odstoji na zubu 30 sekundi, zub se temeljito ispere, osuši, a zatim se nanosi pečatna smola koja se ravnomjerno razlijeva u fisure. Na kraju se smola stvrdnjava pomoću plavog svjetla polimerizacijske lampe. Pečatna smola ima boju koja je estetski prihvatljiva, vrlo slična prirodnoj boji zuba. Odmah nakon tretmana, dijete može jesti i piti.
Koje zube treba pečatirati?
Pečaćenje fisura obično se provodi na zdravim, trajnim kutnjacima, jer je to najčešće područje koje je sklonije karijesu. Pečati se mogu izraditi i na pretkutnjacima te mliječnim kutnjacima, ako je to potrebno. Da bi zub bio pogodan za pečaćenje, mora biti potpuno izniknuo i mora biti osigurano suho radno polje, što znači da dijete mora biti dovoljno kooperativno. Obično se prvi trajni kutnjaci pečate sa 6 do 7 godina.
Trajanje i kontrola pečata
Pečat obično traje nekoliko godina, a s vremenom može doći do istrošenja zbog žvakanja. Zbog toga je potrebno redovito kontrolirati stanje pečata, jer samo neoštećen pečat može učinkovito štititi od karijesa.